Po čemu garantirate da je program ‘Siguran smjer za Hrvatsku’ realan i provediv, za razliku od ‘Plana 21’ iz 2011.?

-Rezultati koje smo ostvarili u prošlom mandatu daju nam za pravo vjerovati da na tim temeljima možemo napraviti više. Hrvatska može i mora biti bolje mjesto za život svim svojim građanima i onima koji nas odaberu kao investicijsku destinaciju i svoj dom. Zato će nam fokus biti na daljnjem rastu BDP-a, poreznoj reformi koja će omogućiti povećanje plaća, povećanju investicija i rastu izvoza. To su najbitnije gospodarske smjernice koalicijskog programa, s time da rezultat rasta investicija i izvoza koje će država posebno podržati moraju biti nova radna mjesta. Program postavlja konkretne, mjerljive ciljeve po svim resorima koji će nam omogućiti da kroz, nadam se, novi mandat pratimo jesmo li na dobrom putu, da od Hrvatske zaista napravimo još bolje mjesto za život. Nastavljamo tamo gdje smo stali, učeći naravno i iz kolosalnih promašaja i pogrešaka eksperimentalne Vlade Mosta i HDZ-a, kakve ćemo sigurno izbjeći.

Jedan od ciljeva je rast industrije na godišnjoj razini od četiri posto. Toliko i sada raste. Čime vi pridonosite?

– Iako smo nedavno zabilježili zaista rast od četiri posto na mjesečnoj razini, još uvijek nismo dosegnuli isti rast Industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. Dosljedno provođenje Industrijske strategije i poboljšanog Zakona o poticanju investicija to će nam omogućiti, pri čemu treba razumjeti da je izuzetno teško održavati rast od četiri posto godišnje jednom kada ga uspijemo doseći. Zato ova ljestvica nikako nije postavljena prenisko, dapače, kao i druge kojima težimo vrlo je zahtjevna.

Ne bi li rast od četiri posto trebao generirati više od 80 tisuća radnih mjesta? I je li to znači 80 tisuća ‘neto’ novih radnih mjesta?

– Ukupno planiramo gotovo 150 tisuća potpuno novih radnih mjesta i smanjivanje nezaposlenosti na otprilike EU prosjek, čime će u odnosu na današnju situaciju biti praktički prepolovljena. Već imamo donesenu Industrijsku strategiju, Zakon o poticanju investicija i investicijskog okruženja, imamo i Strategiju pametne specijalizacije. Dosljednim provođenjem tih dokumenata, uz izmjene Zakona o poticanju investicija koje smo već pripremili, jasno šaljemo poruku što je ključno za rast investicija i što domaći i strani investitori mogu očekivati. To je prije svega stabilnost. Okruženje mora biti stabilno; i politički i pravno i porezno. Druga stvar je raspoloživost i dostupnost kadrova i radne snage na tržištu. Treće, konkurentna cijena kapitala i četvrto, porezno opterećenje odnosno rasterećenje. Namjeravamo u kontinuitetu smanjivati porezno opterećenje, administrativne barijere i parafiskalne namete. Kombinacijom ovih mjera ostvarit ćemo rast zaposlenosti, plaća, BDP-a i izvoza.

Planirate rast izvoza od 30 posto na godišnjoj razini, što pak je vrlo ambiciozno. Kako to mislite ostvariti?

-Izvoz ćemo poticati kroz garancije HBOR-a ili jeftinijim kapitalom. Izvoznici moraju imati jeftino financiranje i garancije. U Industrijskoj strategiji jasno je rečeno da tečajna politika nije glavni problem izvoznika, nego produktivnost, cijena kapitala i cijena garancija. Tvrtke su potkapitalizirane i tu dijelom mora ući država. Mijenjamo i uvjete poslovanja, ovisno o modelu poslovanja zamrzavaju se porezne stope na deset godina investitorima, itd. Računamo na rast BDP-a u 2017. od minimalno 2,5 posto. Moramo biti ambiciozniji od HDZ-a i Mosta, to smo već bezbroj puta pokazali, a učinit ćemo to ponovno dolaskom na vlast.

Ima tu puno izazova. Gdje vidite najveći?

– Želio bih da zaustavimo odlazak ljudi i da Hrvatsku napravim dovoljno dobrom da se ljudi počnu vraćati te kvalitetni kadrovi koji nam nedostaju doseljavati. Hrvatska kao sigurna, lijepa, moderna zemlja ima brojne prednosti. Naš ključni problem su lakoća pronalaženja posla i cijena rada. U industrijskoj strategiji su četiri ključna sektora i mislim da je to dobro pogođeno. U krajnjoj liniji, danas se vidi da farmacija raste, ICT raste, elektroindustrija i metaloprerađivačka industrija također. Ako strateške sektore dignemo s povećanjem produktivnosti, velikim investicijama, vjerujem da je moguće Hrvatsku pretvoriti u europsku zemlju neto izvoznika. No kada govorimo o dovoljnom broju konkurentne radne snage za sve planirane investicije, mislim da je najveći izazov nove vlade bolje povezati obrazovni sustav i gospodarstvo.

Što ćete novoga investitorima nuditi?

– Industrijska strategija usvojena za vrijeme naše Vlade dovela je danas do velike IBM-ove investicije, a tek ju treba početi dosljedno provoditi. No nema univerzalnog modela za sve sektore u državi; turizam traži jednu mjeru, industrija drugu, ICT treću. Lepeza će omogućiti investitoru da izabere koja mu od, primjerice, šest mjera najviše odgovara da bi investirao. Jedna će poticati radna mjesta, druga će osigurati stabilno porezno i pravno okruženje, itd.

Morat ćete ubrzati s radom i zbog promjena koje planirate, ali i zbog usporene implementacije strateških dokumenata koje spominjete. Dosta toga je stalo ili još jednom ostalo u ladici.

-Da, nažalost, implementacija je zahvaljujući Mostu i HDZ-u usporena, ali na svu sreću nije predugo trajalo. Zato mislim da je sve ovo što se dogodilo u zadnjih 10-ak mjeseci popravljivo. I ne može više nitko odustati od Industrijske strategije ili Strategije pametne specijalizacije jer su to strateški dokumenti Republike Hrvatske, a ne samo jedne Vlade. U krajnjoj liniji, na osnovu tih razvojnih dokumenata su nam odobrena i velika sredstva iz fondova EU.

Ova trenutačna tehnička Vlada je uspjela brzo pojednostaviti proceduru za fondove EU.

– Namjeru pojednostavljenja svakako treba pozdraviti. Išla je u dobrom smjeru, samo je rezultat je izostao. Moja je preporuka bila da sve pripremljene natječaje objave, što nisu napravili. Uvijek moramo skidati administrativne barijere, ali nikako i sve zaustaviti. Jednostavnije, bolje i kvalitetnije procedure su se trebale rješavati na sljedećim natječajima. Ne objaviti ih je bila ključna greška i zbog toga će ova Vlada ostati zabilježena kao najgora u povlačenju novca iz fondova EU.

A prodaja imovine i državnih udjela tvrtkama, kao što je nedavno prodan Končar? Je li vaš plan nastaviti ili se i tu nešto mijenja?

– Popis tvrtki za prodaju ova je Vlada preuzela od nas. Prodaju moramo realizirati, ali ne za bilo koju cijenu i u bilo kojem trenutku. Mogli smo krenuti prodavati tvrtke i prije četiri godine, no brojne su bile u minusima. Morali smo ih restrukturirati i danas barem nešto vrijede. To je trenutak kada se razgovara sa strateškim partnerom. Privatizacija turističkog portfelja se treba nastaviti, prodaju Končara sam podržao, a treba riješiti i ACI, Podravku, itd. Registar državne imovine je također napravljen u prošlom mandatu. Naš će prijedlog biti da sve ono što nije strateško prepustimo lokalnoj i regionalnoj samoupravi, a sve ostalo ostat će pod DUUDI-jem i treba se ubrzano komercijalizirati. Nakon definiranja registra i modernizacije Zakona o upravljanju državnom imovinom, mislim da ćemo s prodajom nastaviti brzo i uspješno.

Kakve su vaše osobne ambicije ako dobijete izbore? Hoćete li biti prvi čovjek iza Zorana Milanovića, potpredsjednik Vlade?

– Puno se o tome nagađa, ali neozbiljno je voditi takve razgovore prije rezultata izbora. Ništa još nije odlučeno niti je ikakav konačan raspored oko resora dogovoren. Trebamo prvo dobiti povjerenje građana, a HNS ima kvalitetne ljude za razne resore koje može ponuditi.

Stručne ljude ili prijatelje? HNS prati stigma klijentelističke stranke, to i sami znate.

– Imamo najstručnije ljude za resore graditeljstva, gospodarstva, prometa, vanjskih poslova, zaštite okoliša, znanosti. A oko rejtinga HNS-a se polemizira godinama i svaki puta kada dođu lokalni ili parlamentarni izbori, dio političke konkurencije se čudi otkuda nam takvi rezultati s obzirom na rejtinge koji se objavljuju periodično u pojedinim anketama. Na parlamentarnim izborima smo zadnji puta osvojili gotovo 100 tisuća preferencijalnih glasova. U koaliciji u kojoj smo bili to je vrijedilo deset mandata, a dobili smo devet. Redovito na lokalnim izborima osvajamo veći broj župana, gradonačelnika, načelnika nego što ankete predviđaju i tu se pokazuje kontinuitet jedne poštene, građansko liberalne politike u Hrvatskoj koja ni po čemu nije klijentelistička. Pogledajte strukturu uprava državnih tvrtki i koliko zapravo HNS-ovaca tamo radi. Te brojke nisu velike, a svaki od tih ljudi mogao je odabrati i lukrativniju privatnu karijeru. No negativan trend selekcije koji nažalost dominira hrvatskom politikom desetljećima negdje mora biti zaustavljen i zato sam osobno zahvalan svim našim kvalitetnim ljudima koji se svemu uprkos i dalje bave ovim poslom.  Ne znam ni po čemu bih ja osobno bio klijentelist, s obzirom na sve što sam radio u životu. Po apsolutno ničemu, baš kao i većina mojih kolega koji su prošli i prolaze sličan put.

Gotovo svakog se političara spaja s nekim, pronalazi nešto. Na kraju krajeva, i vas povezuju s mnogima. Ovih dana svašta izbija na površinu zahvaljujući političkim prepucavanjima i podmetanjima na dnevnoj razini.

– Ako mislite na bonuse u Hrvatskim šumama, sklapanje ugovora koji nisu u skladu s Vladinom uredbom je praksa koju treba zaustaviti. No kada se proziva kolegu Beljaka ili Milanovića, to su kvazi afere, događaji napumpani kako bi moglo reći da nepoštenja ima i u drugim strankama. Tako je neki dan u javnost plasirana informacija da sam ja ukrao nekakve milijune kuna?!? Iziđu pred novinare neki ljudi, očito motivirani željom da onoga koga blate diskreditiraju, i lažu. To ostavlja trag i povezuje se s tvojim radom u budućnosti, iako je notorna laž. Kako se braniti od toga? Mislim da treba kazniti ljude koji lažu o drugima, prvenstveno na izborima. Vjerujem da građani mogu prepoznati nečasne muljatore i nadam se da im neće dati svoj glas. Samo na taj način prestat će zagađivati javni prostor.

HNS je uvijek govorio istinu?

– Uvijek i onda kada je boljelo. Tako ćemo i sada. Političke elite moraju biti svjesne da je vrijeme kada si dobivao glasove lažima prošlo i da trebaju izopćiti ljude koji se neprestano vraćaju u povijest. Trebamo pričati o budućnosti i kako će nam živjeti djeca 2025. Mi ćemo to pokušati napraviti u ovoj kampanji, ne obazirati se previše na ovu Vladu. Iako ne bih previše o Mostu, mislim da je njihova pojava u hrvatskoj politici potvrdila kako nevjerojatna količina jeftinog populizma može postati vrlo skupi eksperiment za državu i sve njene građane.

No ne može se poreći da su ‘razbucali’ HDZ. Ili bar okrhnuli vrh sante leda. I, realno, nisu imali priliku pretvoriti populizam u reforme. Vi ste imali četiri godine.

– Zahvaljujući Mostu HDZ je došao na vlast i obratno. Kad netko napravi problem pa ga kasnije riješi, ne može mu se zahvaljivati, nego ga treba kazniti. Most priča o tome kako treba smanjiti plaće saborskih zastupnika, a paralelno s time najviše koriste sve povlastice saborskih mandata. Mostovi zastupnici su, prosječno gledajući, napravili najveći trošak u Saboru. To je posebna vrsta populizma jer se govori o perifernim stvarima, a zanemaruju se problemi u obrazovanju, gospodarstvu, zaposlenosti. Eksperiment s Mostom i HDZ-om je bio skup i ne ponovio se.

Što kažete na ovaj najnoviji ‘eksperiment’, odnosno novitet i samostalan izlazak HDZ-a na izbore, skidanje nekih tereta i micanjem od desnice? Neke ankete pokazuju da dobro kotiraju.

– To je ušminkavanje HDZ-a, kakvo su radili i poslije Ive Sanadera i Jadranke Kosor i sada to opet rade nakon Tomislava Karamarka. No da restrukturiraju HDZ i pretvore ga u modernu konzervativnu stranku trebaju barem nekoliko godina i želim im puno uspjeha u tome. Ali kao što sam rekao, ne želimo se na ovim izborima baviti drugima. Mi imamo koaliciju koja je prva riješila liste, predstavila program, konkretne prijedloge novih zakona. Garantiramo stabilnost, vjerodostojnost, rezultate i ljude koji su javnosti poznati i vrijedni. To je naša komparativna prednost, nadam se da će ju građani prepoznati.

Ako se vratite u Vladu, čeka vas teška 2017. Koji bi bili vaši prvi ključni potezi?

– Sljedeća godina će biti najteža, no Vlada će se sigurno koncentrati na hitno pokretanje kurikularne reforme. Obrazovanje je ključno. Moramo i izmijeniti Zakon o poticanju investicija kako bi digli broj radnih mjesta te sukladno fiskalnoj mogućnosti povećali plaće ljudima. Dižemo neoporezivi dio dohotka, što će dovesti do povećanja plaća svim zaposlenima. Kroz porast plaća će rasti osobna potrošnja. To smo vidjeli u zadnjoj godini našeg mandata. To su tri stvari koje će nam sigurno biti fokus od samog starta.

Planirate li ponovno revitalizirati projekte koji je Most zamrznuo, a koji su digli dosta prašine još u ‘vaše vrijeme’: istraživanje i eksploatacija nafte i plina na Jadrana, TE Plomin C, LNG, TE Osijek, razdjelnici…

– Eksploatacija nafte i plina je u ovoj fazi završen proces. Potpisani su svi ugovori na kopnu i ova je Vlada potvrdila procedure i zakone koje smo mi postavili prvi puta u povijesti Hrvatske. S projektom istraživanja i eksploatacijom na Jadranu smo krenuli u potpuno drugačijim svjetskim tržišnim odnosima, no pokazali smo da smo, bez lažne skromnosti, imali najefikasnije, najbolje i najtransparentnije procedure za odabir partnera. Postavili smo kvalitetan ‘benchmark’ i kada se riješe tržišni odnosi na svjetskoj energetskoj sceni možemo razmišljati o nastavku projekta. Bitno je da smo sada spremni krenuti bilo kada. U završnu fazu Plomina C nisam bio uključen, ali nakon odluke EK da se radi o državnoj potpori, mislim da je projekt postao preskup. No TE Osijek je najbolji energetski projekt koji smo u zadnje vrijeme isplanirali i to će se sigurno pokazati. Osječki blok je nešto što je apsolutno neophodno Hrvatskoj elektroprivredi te ćemo njegovu realizaciju svakako ponovno pokrenuti. LNG će se također napraviti, ali prvo plutajući. Što se pak razdjelnika tiče, nadam se da će javnost uskoro vidjeti studiju koja pokazuje koliko uvođenje razdjelnika ima smisla. Osobno znam da ima te mislim da su razdjelnici ispolitizirani bez temelja. Oni su morali biti uvedeni da bi u konačnici za četiri ili pet godina potpuno liberalizirali tržište toplinske energije. Kada smo te mjere donosili moj motiv je bio da počnemo implementirati direktive EU, ali da ne poskupimo grijanje građanima, jer bi u slučaju momentalnog otvaranja tržišta bez ovih predradnji trebali cijene dignuti za 30-ak posto. Drugi cilj je bio ići s najjeftinijim mogućim rješenjem. Razdjelnici su ostvarili ove ciljeve i u većini slučajeva donijeli su uštede. No bilo je pogrešaka u implementaciji i u tome što nismo napravili edukaciju upravitelja zgrade i onih koji su ugrađivali razdjelnike. Taj je aspekt morao biti odrađen bolje.

Kad se osvrnete unatrag na svoj mandat, gdje ste još griješili? Što biste drugačije, bolje napravili?

– Nitko se nije rodio kao ministar. Radom i iskustvom postaješ bolji u onome što radiš. Teško mi je izdvojiti je li nešto bila potpuna greška ili smo bili prespori, a moglo je biti brže. Stalno sam imao dojam da smo bili spori i da smo sve što smo radili mogli napraviti godinu dana ranije. Zato danas već imamo spremne izmjene zakona koje možemo implementirati čim, nadamo se, dobijemo mandat. Vjerujem da grešku sporosti više nećemo ponoviti.

Biste li probali drugačije pristupiti Molu, izbjeći arbitražu? Neki misle da do toga nije trebalo ni doći.

– Arbitražu nismo imali drugog izbora nego otvoriti, jer je MOL prvi pokrenuo arbitražni postupak protiv Hrvatske. Nadam se da će rezultat arbitraže ići nama u prilog jer je pravda na našoj strani.

A ako ipak izgubimo? Otkuda nam novci? Hoćemo li kao i HDZ posuditi od PPD-a?

-Morat ćemo ispuniti ugovor koji je HDZ potpisao s Molom. Nažalost, građani će morati platiti svaku eventualnu štetu. Tko im je to priuštio? Pa HDZ. Ako dobijemo arbitražu, onda smo spasili državu od štetnog ugovora. Iskreno se nadam da će se to dogoditi i ozbiljno sam se oko toga potrudio. No rezultat nitko ne može predvidjeti.

Izvor: hns.hr