Ispiši ovu stranicu

Programske smjernice

Ponedjeljak, 02 Svibanj 2016 12:38
Objavljeno u Općenito
Ocijeni sadržaj
(1 Glasaj)

Programske smjernice HNS-a

Hrvatska je po završetku ratifikacije u svim EU zemljama 1. srpnja 2013. postala 28. članica Unije.

Pred nama je nova razvojna faza, koja nam otvara brojne prilike i koja ni u kojem slučaju ne predstavlja kraj, nego tek početak našeg puta. Na našem europskom putu ideja vodilja bile su univerzalne europske vrijednosti: pravednost kroz vladavinu prava, pravo na ekonomski, obrazovni i kulturni standard koji će svakome osigurati individualni razvoj do granica vlastitih mogućnosti, multikulturalnost, sloboda od svake vrste diskriminacije, pravo na zdravlje kroz zdravstvenu zaštitu, angažirana tolerancija i uvijek iznova propitivana ravnoteža između slobode i sigurnosti. I to su samo neke od njih. Te vrijednosti, koje su duboko ugrađene u temelje Europske unije, kao cilj, nijedna članica nije u potpunosti ostvarila i Hrvatska je u izgradnji društava utemeljenih na njima potpuno ravnopravna s ostalim zemljama EU.

Kao glavni nositelj liberalnog svjetonazora i građanske politike u Hrvatskoj te strateški partner u Vladi RH, HNS će u sljedećem razdoblju djelovati kao predvodnik u usmjeravanju i izgradnji hrvatskog društva prema univerzalnim europskim vrijednostima, kroz tri glavna područja:

1. Povratak politike građanima i građana politici

2. EU okvir kao putokaz razvoja

3. Građanske slobode i politika jednakih šansi

1. Povratak politike građanima i građana politici

U posljednjih dvadeset godina u cijelom zapadnom svijetu došlo je do narušavanja ravnoteže između politike i ekonomije u sva tri važna područja – u analizi, u društvenoj akciji te u izgradnji institucija. To je, posljedično, dovelo do marginalizacije društva te nemogućnosti punog razumijevanja onoga što se događa u i s društvom. Prevlast ekonomske logike bila je posebno pogubna za nove liberalne demokracije koje tek grade civilna društva. Zbog distorzije vrijednosti do koje je ova neravnoteža dovela nestao je društveni aktivizam usmjeren na opće dobro i vrijednosti kao što su solidarnost, jednakopravnost, pravednost, zaštita manjina i, naročito, demokracija. Mobilizacija društva postala je mogućom samo na neprijateljstvu i sebičnosti. Dominacija ekonomije, posebno u novim demokracijama rezultirala je korumpiranom politikom, pojavom mafije i najprimitivnijim političkim populizmom. Pobuna i demonstracije u većini država zapadne demokracije, pa tako i u Hrvatskoj, protiv banaka, krupnog kapitala, neoliberalne ekonomije, de facto su zahtjev za povratkom politike. Ti su prosvjedi najčešće bez vidljivih lidera i bez konkretnih zahtjeva čije ispunjavanje bi se moglo provjeriti. No njihova poruka je zahtjev za participativnošću – za uključivanjem društva u odlučivanje o vlastitoj sudbini na različitim razinama. To je zahtjev za povratkom pozitivnih vrijednosti na kojima se temelji demokratska politička kultura - solidarnosti, univerzalnih ljudskih prava, sloboda, građanske jednakosti, tolerancije i pravednosti kao praktične kategorije u funkcioniranju državnih institucija. Zato HNS smatra da je jedan od prioriteta u nadolazećem razdoblju upravo afirmacija tih vrijednosti i jačanje, na njima utemeljene, političke kulture participacije u društvu.

Kao podloga jačanja participativne kulture, poseban značaj imaju dva procesa:

a) nužnost završavanja izgradnje institucija države

b) uključivanje građana u teme koje ih direktno mobiliziraju i zanimaju

Ostali mehanizmi za jačanje političke participacije:

- stvaranje kompetentne, kritične javnosti - uloga medija, obrazovnih institucija, ali i političkih stranaka

- da bi se participativna kultura uistinu razvijala građani se u odlučivanju moraju osjećati kompetentnima, a učinak odluke u kojoj su sudjelovali mora im biti „opipljiv" i zato je posebno značajno sudjelovanje građana u odlučivanju na lokalnoj razini

- razvijanje i poticanje alternativnih tipova demokracije:

a) lokalna demokracija; alternativni oblici odlučivanja o životu vlastite zajednice, naročito u najmanjim jedinicama lokalne samouprave

b) demokracija na radnom mjestu; zaposlenici moraju sudjelovati u odlukama koje im diktiraju svakodnevicu i za koje se smatraju kompetentnima

- iskorak prema otvorenosti vlasti mora biti rezultat prilagodbe ekspertnih i političkih elita

2. EU okvir kao putokaz razvoja

Za HNS članstvo u EU za Hrvatsku je ogromna prednost i iznimno je važno zbog:

- Opstojnosti, trajnosti i stabilnosti države i institucija

- Iskustva izgradnje i reformi institucija i procedura

- Izgradnje pozicije samosvjesne i uspješne europske zemlje

- Razvoja gospodarstva te razvojnih mogućnosti i usmjerenja putem EU fondova

Opstojnost trajnost i stabilnost države i institucija

Apsolutno najveća prednost ulaska Hrvatske u EU je opstojnost, trajnost i stabilnost države i institucija koju članstvo garantira. Najvažniji projekt ove političke generacije je trajna stabilnost za Hrvatsku. Europska unija se za zemlje članice pokazala efikasnim okvirom trajne stabilnosti koji istovremeno nije narušio identitet ni suverenitet svojih članica. Europska unija upravo je ideja trajnog mira i stabilnosti. Iz današnje perspektive taj se projekt pokazao iznimno uspješnim – prostor koji je bio tisućljetno poprište sukoba, danas je najstabilniji dio svijeta, a članice EU međusobno nisu ratovale gotovo sedamdeset godina. Pogledamo li našu recentnu, ali i malo dalju povijest, nedvojbeno je da je to najvažniji razlog za naše članstvo u EU. U posljednjih 150 godina nijedna država na hrvatskom teritoriju nije trajala niti koliko jedan prosječni ljudski vijek, a sudbine ljudi mijenjale su se sa svakom promjenom režima. Naša demokratska tranzicija s početka devedesetih bila je obilježena katastrofama rata. Opstojnost, trajnost i stabilnost države i institucija su stoga prvi i osnovni razlog i najveća prednost našeg ulaska u članstvo EU. Tek kad smo u mirnom okruženju i imamo trajne, stabilne institucije koje građanima pružaju sigurnost i osjećaj predvidljivosti, možemo postići gospodarski i svaki drugi napredak koji svakome od nas pojedinačno daje šansu za kvalitetan i uspješan život.

Iskustvo izgradnje i reformi institucija i procedura

Svrha pristupnog procesa i samog članstva je korištenje institucionalnog okvira i sistematiziranog iskustva EU u izgradnji vlastite države. Stabiliziranje i efikasnost institucija, državna uprava kao uslužna djelatnost, transparentne procedure javne nabave roba i usluga, jasna, jednostavna i za sve jednaka pravila unutar kojih funkcionira slobodno tržište, konkurentnost gospodarstva na ogromnom EU tržištu, razvijanje i korištenje vlastitih komparativnih prednosti, visoki standardi u zaštiti ljudskih prava i autonomije osobe, odgovorna vlast koja polaže račune građanima, stalno otklanjanje svih vrsta diskriminacije pojedinca po bilo kojem kriteriju, visoko profesionalno, nekorumpirano i efikasno pravosuđe – neki su od temeljnih ciljeva EU procesa u Hrvatskoj. Glavni cilj je iskoristiti proces za stvaranje što bolje situacije u zemlji i, posljedično, postati članicom i uspješno funkcionirati unutar EU. Mnoge institucije koje danas postoje nismo imali prije deset godina, dok su postojeće unaprjeđene i funkcioniraju po višim standardima. Proces institucionalnog razvoja, naravno, treba nastaviti, ali danas možemo reći da smo izgradili solidne temelje te da smo dosegli institucionalnu razinu vrijednu konsolidacije. Pri tome su EU standardi minimum, a ne maksimum, onoga čemu Hrvatska teži u svom razvoju. Da bi proces izgradnje države bio potpun, u sljedeće četiri godine HNS će inzistirati na reformama u nekoliko ključnih područja:

- Izborni sustav – promjena Zakona o popisima birača koja će osigurati pročišćavanje i definiranje načina stalnog i kontinuiranog ažuriranja popisa birača kao jedan od prvih koraka u stabiliziranju i vjerodostojnosti temeljnih instituta države

- Javna uprava – osnovno načelo rada nove javne uprave je usmjerenost na korisnika (građanina). Svrha javne uprave je pružanje usluga zbog čega korisnici tih usluga moraju biti u žarištu njezinog rada. U kontekstu članstva u EU reforma javne uprave ima dvije glavne zadaće:

1. Osposobljavanje kadrova za komuniciranje s institucijama EU, s naglaskom na pripremanje projekata za korištenje sredstava iz kohezijskog i strukturnih fondova EU

2. Pojednostavljenje birokratskih procedura i pravila koja su prepreka investicijama

- Pravosuđe – u sklopu procesa pristupanja EU pokrenuta je opsežna reforma pravosuđa, koja bi mogla postati model za pristupne pregovore budućih članica. Hrvatska danas, nakon zakonskih izmjena kojima je uveden profesionalni izbor članova Državnog sudbenog vijeća te transparentni kriteriji za ulazak sudaca u profesiju i njihovo napredovanje, ima temelje za izgradnju nepristranog i efikasnog pravosuđa. Reformu treba nastaviti, posebno ubrzati rješavanje zaostalih predmeta

- Dvostruko pravo glasa za predstavnike svih manjina - temeljni, Ustavom zagarantirani glas za vlastitu političku opciju i dodatni, privremeni glas za predstavnika nacionalne manjine kojoj glasač pripada. Prvi glas je trajan i neotuđiv. Drugi glas je na snazi samo do trenutka dokidanja etničke diskriminacije u društvu i državnim institucijama. Unaprijed treba definirati pokazatelje kojima će se mjeriti etnička diskriminacija i kriterije koje treba doseći za ukidanje drugog, dodatnog glasa manjina

Hrvatska kao uspješna i samosvjesna članica EU

Definiranje nove uloge u regiji

S obzirom na veličinu, geopolitički položaj i činjenicu članstva u EU, u Hrvatskoj postoji uska povezanost vanjske i unutarnje politike. Činjenica da će Hrvatska najmanje u sljedećih pet godina biti jedina zemlja iz uže regije koja će ujedno biti i članicom EU predstavlja temelj za specifični utjecaj i ulogu u regiji. Uloga Hrvatske kao stabilizatora regije i ključne zemlje u prenošenju europskih iskustava i strategija reformi u regiju, može i treba poslužiti kao temelj utjecaja Hrvatske unutar EU. Ključnom ulogom u stabiliziranju jugoistoka Europe Hrvatska će obavljati vrlo važan, ne samo regionalni, već i europski posao. Stabilna regija nije samo hrvatski, već i europski interes te će Hrvatska odgovornim, konstruktivnim pristupom prema regiji obavljati i važan europski posao. Na taj način EU postaje za Hrvatsku dodana vrijednost u regiji, a regija dodana vrijednost u EU. Jedinstveno iskustvo koje je Hrvatska stekla u procesu pristupanja EU prilika je za formiranje partnerstva sa susjednim zemljama usmjerenih na transfer znanja iz europskih reformi. Hrvatska se tako može pozicionirati kao regionalni partner za provođenje europskih reformi te značajan faktor stabilnosti u regiji. Putem tih mehanizama Hrvatska će, zajedno s drugim zemljama u regiji, preuzeti na sebe odgovornost za ostvarenje onih ciljeva koje su tvorci EU osigurali za Zapadnu Europu.

S tim ciljem, koristeći prednost sličnog jezika upotrebljivog u komunikaciji praktički na čitavom teritoriju bivše Jugoslavije, HNS će inzistirati na pokretanju posebnih projekata:

- Regionalna partnerstva za transfer znanja i modela EU reformi

- Osnivanje centra izvrsnosti za EU reforme

- Osnivanje regionalnog centra za euro-atlantske strategije

- Zaklada Mažuranić – institucija za kulturnu, znanstvenu, obrazovnu i medijsku suradnju u regiji

Obrazovanje i znanost

Kvalitetno obrazovanje i znanost jedan su od ključnih prioriteta Hrvatske jer su garancija uspješne budućnosti. Hrvatska će pristupanjem EU ući na tržište od pola milijarde ljudi te može biti konkurenta jedino s visokoobrazovanom radnom snagom. Zato za HNS obrazovanje nije samo pitanje kvalitete života, nego i ključna strategija gospodarskog razvoja i opstanka.

Četiri uvjeta za razvoj obrazovanja i znanosti:

- Povećanje proračunskih izdvajanja i investicija iz privatnog sektora

- Bolja povezanost obrazovanja i znanosti te povezivanje s vanjskim centrima izvrsnosti

- Autonomno i odgovorno Sveučilište

- Usklađenost sa strategijom razvoja i potrebama gospodarstva

Razvoj gospodarstva i razvojne mogućnosti i usmjerenja putem EU fondova

Nove razvojne mogućnosti i usmjerenja Hrvatskoj se otvaraju i kroz EU fondove koji su nam na raspolaganju za promet, okoliš, energetiku, regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa. Upravo su to područja na kojima Hrvatska temelji gospodarski razvoj i zato su EU fondovi za nas putokaz razvoja i konkurentnosti. Već u drugoj polovici 2013. Hrvatska će moći iskoristiti 449,4 milijuna eura iz strukturnih fondova i kohezijskog fonda EU. Predviđeni iznos za 2014. je iznos iz 2013. uvećan 2,33 puta, a za 2015. iznos iz 2013. povećava se tri puta. To su sredstva koja direktno ovise o našoj uspješnosti da artikuliramo i provedemo projekte koji su naš interes i potreba. Zato će HNS inzistirati na obrazovanju kadrova za pripremu projekata i povezati ih s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te ustanoviti model sufinanciranja projekata na svim razinama, kao i riješiti pitanje financiranja izrade projekata na svim razinama države (središnja, regionalna, lokalna).

Temelj gospodarske politike je gospodarski rast i zapošljavanje, a u okviru toga i održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, odgovornost prema javnom novcu i zaštita socijalno najosjetljivijih skupina društva.

Poluge koje omogućuju najbrži, najveći i najjednostavniji rast:

1. Supstitucija uvoza energije i hrane na unutarnjem tržištu

2. Iskorištavanje neiskorištenog kapitala državne imovine, a posebno u područjima turizma i poljoprivrede

Pritom je ključna uloga države pripremiti projekte, otvoriti prostor i ukloniti postojeće zapreke za ulazak privatnog kapitala. Nakon završetka faze pripreme projekta neće postojati problem financiranja dok će količina projekata osiguravati kontinuitet rasta u cijelom mandatu Vlade.

Nažalost, u energetici, prostoru najvećeg investicijskog potencijala, danas nije spremno ni 5% potrebnih projekata za koje priprema traje godinama. Također, otežani uvjeti poslovanja u posljednje četiri godine utjecali su i na pad investicija javnih i privatnih subjekata na razinu iz 2003. godine.

Rezultat dosadašnje politike – stanje

Naime, u trenutku formiranja Vlade, u kojemu je prijetio nastanak novog recesijskog vala, zadali smo si rok od maksimalno devet mjeseci. U tom roku Vlada ima zadatak ostvariti rast u fiksnom kapitalu od 7,4% i nadoknaditi predviđeni pad od 2% u 2012. godini (prema projekcijama Ekonomskog instituta – EIZ), što kumulativno predstavlja zadatak realizacije rasta na razini od 9,4%.

Znamo da to neće biti lako ostvariti nakon dvije godine, tijekom kojih je najveći dio kreditne aktivnosti banaka bio usmjeren na plasmane manje rizičnom sektoru državnih jedinica, dok su trgovačka društva novoodobrena sredstva pretežito koristila za financiranje obrtnih sredstava i održavanje likvidnosti, a ne za nove investicije.

Pritom je državna potrošnja od 2008. do 2011. ostala na gotovo istoj nominalnoj razini, a investicije u dugotrajnu imovinu su u 2010. pale za 30,5%, a u 2011. za 9,4%, dok kod tvrtki u državnom vlasništvu 2011. padaju 2 puta brže - za 20,3%.

Pokretanje investicijskog ciklusa

Zbog stanja u kojem se Hrvatska nalazi nemamo puno vremena za djelovanje te moramo:

1. Realizirati sve ekonomski opravdane investicije u javnom sektoru, prvenstveno u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji

2. Pokrenuti nove projekte uz korištenje privatnog kapitala na području javno privatnog partnerstva i energetske učinkovitosti, i to prvenstveno veliki broj malih projekata koji ne traže dugotrajnu pripremu i moguće ih je brzo realizirati

3. Stvoriti preduvjete za pokretanje investicija u privatnom sektoru i pozitivnu ulagačku klimu, i to smanjenjem administrativnih barijera te, primjerice, avansnim plaćanjem javnog sektora u iznosu od 10%

Kako sve to provesti? Investicijski ciklus financirao bi se, u većoj mjeri, na projektnoj osnovi:

– Kapitalom javnog sektora, generiranim monetarizacijom postojeće operativne i neoperativne imovine u državnom vlasništvu, čime se kreiraju preduvjeti za strukturiranje financiranja na projektnim osnovama (kombinacijom vlasničkog kapitala i duga)

– Vlasničkim kapitalom međunarodnih i domaćih strateških investitora (kroz model JPP ili direktno)

– Nepovratnim sredstvima iz strukturnih fondova EU

– Sredstvima razvojnih banaka: veliki kapaciteti razvojnih banaka na raspolaganju su Vladi RH za 2012. godinu (Svjetska banka 300 mil. eura, EBRD 400 mil. eura i EIB 300 mil. eura - gotovo milijardu eura potencijala razvojnih banaka)

– Sredstvima komercijalnih banaka

Nekoliko javnih poduzeća i ministarstva s najvećim investicijskim potencijalom:

Tvrtka Predviđene investicije u 000€ (sigurno fakturirane) Maksimalne investicije uz uvjet osiguranja izvora financiranja, mogućnost preuzimanja projekata iz 2013., uz maksimalan učinak u 000€ ? (delta) investicija (2012.)
2012 2012 2012
HEP grupa 280.000 430.000 150.000
Hrvatske vode (implementacija) 120.000 300.000 180.000
Hrvatske autoceste 200.000 340.000 140.000
Hrvatske ceste 300.000 300.000 0
HŽ – ukupno 130.000 170.000 40.000
Ukupno 1.030.000 1.540.000 510.000
Ministarstvo RRFEU 100.000 170.000 70.000
MINGO (ostalo) 100.000 120.000 20.000
Ukupno (javna poduzeća + MRRFEU+ MINGO) 1.230.000 1.830.000 600.000

Novi projekti

Investicijski potencijal započetih projekata ministarstva i javnih poduzeća (i onih koje je moguće brzo započeti) nedostatan je za optimalan doprinos ciljanom rastu BDP-a. S obzirom na to, nužno je pokrenuti nove investicijske projekte financirane privatnim kapitalom.

Projekti koji imaju preduvjete za realizaciju (analiza potreba, lokacijske, građevinske dozvole itd.) nose potencijal od 600 milijuna eura, a radi se o sljedećim projektima:

– Izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije objekata u školstvu, kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuđu i obrani putem javno privatnog partnerstva (JPP-a)

– Energetske učinkovitosti

– Pojačanog održavanja prometnica

Kako bi se krenulo u realizaciju, potrebne su određene izmjene zakonske regulative, a završnu fazu pripreme očekujemo u prvom kvartalu 2012. godine.

U prvu skupinu spadaju novi projekti na objektima javnih ustanova. To podrazumijeva izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju objekata u školstvu, kulturi, znanosti, socijalnoj skrbi, zdravstvu, pravosuđu i obrani putem javno privatnog partnerstva. Vrijednost tih investicija u naredne četiri godine veća je od 7 milijardi kuna, dok je mogućnost realizacije investicija u devet mjeseci 2012. godine na razini od 2,2 milijarde kuna ili 300 milijuna eura.

Posebno važan projekt je javno privatno partnerstvo u školstvu:

• Cilj projekta je osigurati uvjete za uvođenje jednosmjenskog rada u osnovnim i srednjim školama

• 338 prijavljenih projekata / 835.000 m2 školskog prostora, prosječna planirana vrijednost ulaganja po m2 prostora iznosi 7.442 kn, investicijski okvir za primjenu modela JPP-a samo u osnovnom i srednjem školstvu iznosi oko 6 mlrd kn

Drugu skupinu čine novi projekti za podizanje razine energetske učinkovitosti. Energetska politika EU, između ostalog, nalaže povećanje energetske učinkovitosti, a potencijal za povećanje energetske učinkovitosti prisutan je u svim sektorima potrošnje, posebice u zgradarstvu (zgrade čine oko 40% ukupne potrošnje energije, a u 80% zgrada imamo preko 60% nepotrebnog gubitka energije). Zbog toga je cilj realizirati energetsku obnovu postojećih javnih zgrada i stambenih prostora te izgraditi nove energetski učinkovite objekte putem modela JPP.

U 2012. godini moguće je realizirati ukupne investicije u iznosu od 1,8 milijardi kuna ili 240 milijuna eura.

Treća grupa projekata odnosi se na nove projekte lokalne cestovne infrastrukture, za čije održavanje su nužna intenzivnija kapitalna ulaganja.

• Provedba i realizacija putem županijskih uprava za ceste

– Državni proračun je u posljednjih 10 godina udvostručen, a ulaganja u održavanje cesta je ostalo na jednakoj razini – mogućnost decentralizacije

– Uništena bazna prometna infrastruktura

Za realizaciju te grupe projekata ne postoji potreba izrade projektne dokumentacije te je stoga moguć kratki vremenski period realizacije. Pritom mogućnost realizacije investicija iznosi 450 milijuna kuna ili 60 milijuna eura na godišnjoj razini.

Potencijal privatnog sektora

Potencijal privatnog sektora u posljednjih nekoliko godina nije u potpunosti iskorišten, stoga Vlada treba što prije stvoriti preduvjete za pokretanje investicija u privatnom sektoru:

– Strukturnim reformama s ciljem oživljavanja poduzetničke klime i kompetitivnog okruženja (samo u 2012. godini država je prepustila preko 3 milijarde kuna gospodarstvu kao poticaj)

– Razvojem poduzetničke infrastrukture

– Kreiranjem institucionalnih preduvjeta za efikasnu implementaciju međunarodnih investicijskih projekata

– Smanjenje administrativnih barijera za realizaciju investicijskih projekata

– Osiguravanjem nesmetane provedbe započetih investicijskih projekata

– Podupiranjem poduzetnika prilikom aplikacije za financiranje projekata iz fondova EU i od strane razvojnih banaka

Snažno povećanje razine poduzetničkog optimizma može nadoknaditi moguću razliku do maksimalne realizacije javnog sektora do razine 400 milijuna eura
Hrvatska ima znanje, potencijal i priliku fokusiranim pristupom u javnom sektoru te kreiranjem poticajnog okruženja za privatni sektor, u kratkom vremenskom roku, napraviti značajan iskorak prema ekonomskom napretku.

3. Građanske slobode i politika jednakih šansi

Identitet HNS-a bitno je određen zalaganjem za najviše standarde u zaštiti, razvoju i promicanju ljudskih i građanskih prava svakog pojedinca, bez obzira na njegove ili njezine individualne karakteristike. Visoki standardi u zaštiti prava manjina automatski sa sobom nose visoke standarde u zaštiti autonomije i privatnosti svakog pojedinca. Dokidanje diskriminacije i socijalnog isključivanja po kriterijima etničke, spolne, regionalne ili dobne pripadnosti, te temeljem političkih ili seksualnih preferencija i osiguravanje svima jednakopravne egzistencije pretpostavka su mogućnosti slobode u državi. Prava manjina treba osigurati zakonskom regulativom, obveznim uključivanjem u obrazovne programe u osnovnim i srednjim školama te u programima cjeloživotnog obrazovanja.

a) Politika zaštite građanskih sloboda i ljudskih prava

Hrvatska je u proteklom razdoblju, prije svega u procesu pristupanja Europskoj uniji i ispunjavanju kriterija za članstvo, postigla značajan napredak u zaštiti ljudskih prava i građanskih sloboda, u prvom redu u zaštiti prava nacionalnih manjina. Međutim, u mnogim područjima zaštite ljudskih prava još uvijek nije dosegnuta zadovoljavajuća razina te su pojedine društvene skupine i dalje diskriminirane, a pojedinačna prava i slobode često se osporavaju.
HNS će u nadolazećem razdoblju posebnu pozornost posvetiti zaštiti građanskih sloboda u sljedećim područjima:

- Sloboda izbora životnog stila

Izbor životnog stila, uključujući i slobodu izbora punoljetnog suglasnog partnera, mora biti prepušten slobodnoj odluci pojedinca. U tom kontekstu, istospolnim parovima treba osigurati zakonsko pravo na sklapanje braka, a u konačnici izjednačiti njihova prava s pravima heteroseksualnih parova.

- Sloboda odlučivanja o rađanju i zasnivanju obitelji

Sloboda u planiranju obitelji i odlučivanju o rađanju djece koja je često osporavana, jedna je od temeljnih sloboda. Ograničavanje ove slobode je najčešći put kojim država počinje zadirati u autonomnu sferu pojedinca i na taj način otvara put dominaciji države nad privatnosti i mogućnosti totalitarizma. Zato se ta sloboda ni u kojem slučaju ne smije dovesti u pitanje, već trajno mora ostati u sferi osobne savjesti pojedinca.

- Sloboda vjerovanja i uvjerenja

Država mora osigurati jednakost svih vjerskih zajednica (u pravima, ali i obvezama), kao i potpunu slobodu u izražavanju i prakticiranju vjerskih uvjerenja. Pojedinac mora imati punu slobodu svjetonazora te religijskog određenja i pripadnosti. U škole, zbog širine uvida i razumijevanja, treba uvesti religijsku kulturu.

b) Politika jednakih šansi

U Hrvatskoj još uvijek ne postoje uvjeti u kojima svi građani mogu prakticirati svoju slobodu u punom smislu, ostvariti uspješan i ispunjen život te dosegnuti maksimum svojih mogućnosti. Država mora biti u stanju svim svojim građanima omogućiti jednake startne pozicije i eliminirati sve prepreke koje pojedinca stavljaju u neravnopravan položaj u ostvarivanju njegovih prava i sloboda.

- Ravnopravnost žena i muškaraca

Danas je općeprihvaćen stav da pitanje ravnopravnosti žena nije samo pitanje ljudskih prava, nego i pitanje napretka jednog društva - najnaprednije zemlje su upravo one u kojima postoji visoka uključenost žena u društveni, politički i gospodarski život. Žene su danas u Hrvatskoj obrazovanije, ali još uvijek za posao iste vrijednosti plaćene manje od muških kolega, s time da u karijeri redovito udaraju u tzv. „stakleni strop", odnosno vrlo teško napreduju do najviših pozicija. Zato će HNS posebnu pozornost usmjeriti na:

• Zapošljavanje i ekonomsko osnaživanje žena;

• Povećanje broja žena na visokim pozicijama u državnim i javnim institucijama te na političkim položajima;

• Stvaranje mehanizama kojima država potiče jednakost u obiteljskim odnosima i obvezama

• Kvalitetnu i dostupnu vrtićku i školsku infrastrukturu (besplatni vrtići, jednosmjenska nastava prilagođena radnom vremenu)

- Jednakost osoba s posebnim potrebama

U Hrvatskoj se danas visina invalidnina ne određuje temeljem stupnja invalidnosti, već temeljem porijekla invalidnosti. Osobe s istom vrstom invalidnosti primaju vrlo različite invalidnine u rasponu 1 : 10. Invalidnine su instrument društvene jednakosti, odnosno barem približnog izjednačavanja ljudi u njihovim mogućnostima sudjelovanja u životu vlastite zajednice i stoga sadašnju situaciju hitno treba mijenjati.

- Jednako pravo na zdravstvenu zaštitu

Politička odluka i opredjeljenje HNS-a je da svaki građanin mora imati pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Sposobnost, znanje i umijeće vlasti treba osigurati takvu pristupačnost zdravlja za svakog čovjeka, stvoriti sigurnost i izvjesnost kod svakog čovjeka u ovoj zemlji da će moći doći do liječnika kada mu zatreba.

- Jednako pravo na obrazovanje

Kvalitetno obrazovanje, od vrtićkog do sveučilišnog, mora biti jednako dostupno svim građanima. Ljudi su nejednaki po svojim sposobnostima, ambicijama, željama i usmjerenjima. Ali kvalitetno obrazovanje im mora osigurati da budu jednaki u šansama da razviju sve svoje potencijale i u okviru vlastitih sposobnosti budu najbolji što mogu.

- Jednako pravo na djetinjstvo

Nedopustiva je situacija u kojoj tisuće ljudi žele usvojiti dijete, a istovremeno su sirotišta puna napuštene djece i djece bez roditelja. Zakonodavstvo koje regulira usvajanje djece treba liberalizirati, uključujući i mogućnost da dijete mogu usvojiti nevjenčani parovi, te samci.

- Pravo na rad i život od vlastitog rada

Nezaposlenost nije samo pitanje egzistencije, već i pitanje svačijeg osobnog dostojanstva, osjećaja da ga njegova sredina cijeni i treba, i da kao ravnopravan građanin sudjeluje u svojoj zemlji. Zato je nezaposlenost, naročito dugotrajna, izvor ne samo financijske nego i svake druge nepravde. Država mora osigurati uvjete za dinamično gospodarstvo, koje jedino može osigurati poštivanje ovog prava.

***
Republika Hrvatska upravo se nalazi na pragu novog ciklusa svog državnog razvoja. Politički okviri i institucije demokratskog društva postoje, ali i dalje treba intenzivno raditi na tome da u svojoj biti postanu zaista demokratske, moderne i na usluzi prvenstveno svojim građanima. Temelji za to postavljeni su i kroz proces pristupanja EU.
Hrvatska u Uniju ulazi kao ravnopravna članica, svjesna da društveni i politički razvoj niti u jednoj zemlji svijeta, uključujući i najrazvijenije, nije niti dovršen niti dovršiv proces. Na tome se radi stalno, uvijek iznova se suočavajući s izazovima doba koje je pred nama.

HNS će, kao i uvijek do sada, inzistirati na razvoju državnih institucija koje trebaju postići maksimalnu efikasnost u obavljanju svojih zadaća, potpuno usmjerene na svoje korisnike, tj. građane. Radit ćemo na uspješnom gospodarstvu kojem država pametnom politikom omogućava život, s prvenstvenim ciljem otvaranja novih, dobro plaćenih i na svjetskoj razini konkurentnih radnih mjesta.

Hrvatska kakvom ju vidimo u HNS-u bit će uzor i predvodnik u bližem, pa i daljem susjedstvu kad su u pitanju izgradnja države i reforme koje se provode na putu prema svjetskim političkim integracijama, prvenstveno EU i NATO-u. U tom procesu naša kultura i obrazovanje moraju biti nosivi elementi ukupnog napretka i mjesta Hrvatske na svjetskoj političkoj karti.

Više nego ikada, naš je zadatak usmjeravanje cjelokupnog društva prema vrijednostima tolerancije, suživota i razumijevanja različitosti. HNS će jasno i nedvosmisleno zastupati ideju da svi imaju pravo na vlastitu sreću, samoostvarenje i život kakav žele. Zadatak države u tom smislu je da zakoni pružaju jednake mogućnosti svima, ne obazirući se na bilo čije vrijednosne sudove. HNS će, kao nositelj liberalne i građanske politike u Hrvatskoj, na svakom koraku budno paziti da to zaista tako i bude.

(siječanj, 2015. godine)